Prilozi

Novi rezultati astronomske teorije klimatskih promena

Na osnovu krivih osunčavanja i sekularnih promena granice večnog snega, Milanković je ustanovio da su se, u toku poslednjih 600.000 godina na severnoj Zemljinoj hemisferi, devet puta dogodile izuzetno snažne promene klime u kojima je Kepen prepoznao četiri ledena doba.

Dolazak na Univerzitet u Bgd.

„Tog dana završio se 30-godišnji period moga življenja u Habsburškoj monarhiji, a i doba moje mladosti. Dolaskom u Beograd vratio sam se u krilo svoga naroda i svoje porodice.“

Dokazi i potvrda teorije

U početku, sve je išlo polako, zatim je sve više činjenica ukazivalo na tačnost Milankovićevih proračuna. Pored brojnih eksperimenata u svetu, grupa istraživača utvrdila je, istraživanjem karakteristika lesnog profila Čot u Starom Slankamenu u Srbiji, prisustvo Milankovićevih ciklusa.

Milutin Milanković, velikan srpske i svetske nauke, u svetu je dugo bio osporavan, u svojoj zemlji i zaboravljen. Međutim, danas je evidentno da je Milanković izuzetna vrednost koju je izrodio srpski narod i da spada u velikane svetske nauke 20. veka.

Njemu u čast, jednom krateru na tamnoj strani Meseca dato je njegovo ime. Ovo je zvanično usvojeno na kongresu Međunarodne astronomske unije, 1970. godine u Brajtonu (Engleska). Ista ta organizacija je u Sidneju (Australija), 1973. godine, donela odluku da se i na Marsu jednom krateru da ime Milanković.

Jedno nebesko telo, kojeg su otkrili srpski astronomi, a nalazi se u asteroidnom pojasu, nosi ime 1605 Milankovitch.

Akademski senat Tehničke visoke škole u Beču, 1954. godine, povodom 50-godina proglašenja Milankovića za doktora tehničkih nauka, dodelio mu je zlatnu doktorsku diplomu za uspešan rad na razvitku tehničkih nauka i podizanju ugleda škole.

Savet za kulturu NR Srbije, 23. decembra 1957. godine, doneo je odluku da se „u cilju davanja vidnog priznanja za dostignuća od značaja u oblasti naučnog stvaralaštva i za razvitak naše naučne misli Milutin Milanković, potpredsednik Srpske akademije nauka, nagradi novčanom nagradom od 500.000 dinara za dugogodišnji naučno-istraživački rad i značajne rezultate...“

Na Kolumbija univerzitetu, 1982. godine, održan je svetski simpozijum pod nazivom „Milanković i klima”, a u Belgiji u Luven-la-Nevu, 1988. godine, organizovana je izložba posvećena Milankoviću.

Evropsko geofizičko društvo ustanovilo je medalju „Milutin Milanković” 1993. godine. Ona se dodeljuje naučnicima za izuzetne zasluge u proučavanju dugoperiodičnih promena klime i u modeliranju klime. Od 2003. godine, ovu medalju dodeljuje Evropska unija za geonauke.

I u Srbiji, u kojoj je živeo i stvarao 50 godina i koju je trajno zadužio, nastupilo je novo vreme i shvatanje da je u pitanju genijalni naučnik, i čine se napori za njegov ponovni povratak u krilo svoga naroda.

Put povratka krčili su, korak po korak, poštovaoci njegovog lika i dela, ali i naučne i obrazovne institucije, u prvom redu Srpska akademija nauka i umetnosti i Univerzitet u Beogradu.

Akademija je, povodom jubilarnih godina rođenja (1979., 2004. i 2009.) organizovala u Beogradu međunarodne naučne skupove, a 2009. godine i izvanredno urađenu izložbu „Kanon Milutina Milankovića“, čime su na verodostojan način prikazana njegova stvaralačka dostignuća i njihov naučni doprinos, uspešna inženjerska praksa i književni rad, što će znatno doprineti afirmaciji lika i dela velikana srpske i svetske nauke.

Na Rudarsko-geološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, 1999. godine, održan je prvi domaći simpozijum pod nazivom „Milanković – juče, danas, sutra”.

Porodična kuća Milankovića u Dalju 2007. godine renovirana je zajedničkom akcijom Vlada Republike Srbije i Republike Hrvatske, a namenjena je otvaranju Naučnog i kulturnog centra „Milutin Milanković“. Srpska akademija nauka i umetnosti, Srpsko kulturno društvo „Prosveta“ i Opština Erdut, 2008. godine, u rodnoj kući Milankovića organizovali su međunarodni simpozijum „Stvaralaštvo Milutina Milankovića“.

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Srbije štampao je 1998. godine Izabrana dela Milutina Milankovića u sedam knjiga. Među njima, prvi put, nalazio se „Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenog doba”, na srpskom jeziku.

Povodom obeležavanja 120 godina Meteorološke opservatorije u Beogradu, 2007. godine, osnovan je Nacionalni centar za klimatske promene u sastavu Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije koji, u skladu sa završnim dokumentima Šeste ministarske konferencije UNECE „Životna sredina za Evropu“, održane oktobra 2007. godine u Beogradu, izvršava funkcije Podregionalnog klimatskog centra za Jugoistočnu Evropu. Centru je je dato ime Milutina Milankovića.

Dve srednje škole u Beogradu, Srednja geološka i hidrometeorološka škola i Privatna gimnazija nose njegovo ime, a Treći bulevar na Novom Beogradu preimenovan je u Bulevar Milutina Milankovića.

Sve što je nabrojano nije i konačno. Milanković zaslužuje i više, ali će dolazeće vreme, narastajuća svest i nove generacije to da isprave, čemu će, nadamo se, doprineti i ova publikacija.

Danica Spasova, mr Slavko Maksimović
iz knjige "Milutin Milanković - putnik kroz vasionu i vekove", 2009.